Razvoj mozga kod djece

Od rođenja do pete godine života, djetetov mozak se razvija nevjerovatnom brzinom, brže nego u bilo kojem drugom trenutku u životu.  

Rani razvoj mozga je veoma važan, jer on ima trajni efekat na djetetove sposobnosti da uči, što znači da on utiče na djetetov uspjeh u školi, kao i na sve drugo čime će se dijete baviti kasnije u životu. Uslovi u kojima se dijete razvija tokom najranijih godina života i iskustva koje dijete stiče, oblikuju njegov mozak. 

Intenzivan razvoj mozga 

Kada se beba rodi, njen mozak je otprilike veliki kao četvrtina mozga odraslog čovjeka. Nevjerovatno, ali njegova veličina se skoro duplira do prvog rođendana. Tačnije, za prvih godinu dana bebin mozak poraste za 175%. 

Mozak nastavlja da raste intenzivnim tempom, pa do djetetove treće godine njegova je veličina oko 80% od pune veličine, a 90% dostiže do pete godine. 

Vitamin za razvoj mozga 

Kako bi se mozak pravilno razvijao i rastao predviđenim tempom, neophodno je da dijete kroz ishranu unosi sve neophodne hranljive materije i preporučene vitamine i minerale. 

Iako nisu vitamini, DHA omega-3 masne kiseline su važne gradivne supstance mozga. DHA čini 97% svih omega–3 masnih kiselina u mozgu i oko 30% ukupne količine strukturnih masti u sivoj masi mozga. 

Novorođenčadi i dojenčadi kod kojih nije ostvariva odgovarajuća nadoknada DHA putem majčinog mlijeka, a isključivo su na prirodnoj ishrani ili su pretežno na prirodnoj ishrani (mješovita ishrana sa preko 50% majčinog mlijeka u ukupnom dnevnom unosu mlijeka) - preporučuje se dnevni dodatak od 100 mg DHA. 

Razvoj mozga kod beba 

Uspostavljanjem rutine nakon rođenja bebe, koja podrazumijeva njegu, redovne obroke, spavanje i zadovoljenje svih drugih bebinih fizioloških potreba, omogućavate svojoj bebi uslove za pravilan razvoj mozga.  

Osim brige o osnovnim potrebama, da bi se njen mozak pravilno razvijao, bebi je potreban i fizički dodir. 

Kako su studije pokazale, bebe koje se drže u naručju imaju jače i bolje razvijene neuronske veze. Tako djeca kojima je uskraćen fizički dodir imaju različite zdravstvene posljedice tokom odrastanja, ali i kasnije u životu. 

Mreža sinapsi i rad mozga 

Mozak je komandni centar ljudskog tijela. Novorođenče se rađa sa gotovo istim brojem neurona koje će inače imati tokom života. Ono što bebin mozak razlikuje od mozga odraslog čovjeka jesu veze među neuronima, koje gotovo da su nepostojeće kod tek rođenih beba. Te veze se nazivaju sinapse i one su odgovorne za rad mozga.  

Ove veze, odnosno moždane strukture pomoću kojih se hemijski i električni signali prenose od jednog neurona do drugog, određujući kako će se dijete ponašati, kontrolisati emocije, kako će razmišljati. 

Sinapse omogućavaju da se dijete pokreće, misli, komunicira, zapravo obavlja sve životne radnje. Rane godine razvoja su ključne za razvoj ovih veza. Najmanje milion novih sinapsi nastaje svake sekunde tokom perioda ranog razvoja mozga. 

Različiti dijelovi mozga su odgovorni za različite sposobnosti - pokret, govor, učenje stranih jezika, emocije... Razvoj mozga, osim od pravilnog unosa nutritijenata zavisi i od toga kako će se sinapse razviti i međusobno spajati na različite kompleksne načine. To će jednog dana omogućavati djetetu da razmišlja, donosi zaključke, uči... 

Uloga roditelja 

Odnos sa odraslim osobama koje su dio djetetovog života ima veoma važnu ulogu za razvoj mozga. Odnos pun ljubavi i saosjećanja, koji djetetu pruža sigurnost, presudan je za zdrav razvoj mozga i djetetovo mentalno zdravlje. Taj odnos se najprije razvija kod kuće, sa roditeljima, ali i bakama/nenama, dekama, ujacima, tetkama… Kasnije je značajan i kvalitet odnosa koje dijete ostvaruje sa vaspitačima, učiteljima, kao i drugim članovima zajednice u kojoj živi. 

Omogućite djetetu da uči od vas. Naizgled svakodnevne i obične radnje, poput usisavanja poda ili brisanja prašine, koje dijete ponavlja podržavajući ono što vi radite, zapravo su dragocjeno iskustvo koje omogućava pravilan razvoj mozga. 

 

Izvori: 

https://www.firstthingsfirst.org/early-childhood-matters/brain-development/

https://elibrary.worldbank.org/doi/abs/10.1596/978-0-8213-7086-5#page=59