Contact US

Lečenje virusnih infekcija

Virusne infekcije su uobičajena pojava, naročito kod mlađe dece koja nemaju potpuno razvijen imuni sistem. One se najčešće manifestuju kao respiratorne bolesti, pa su svima najpoznatiji grip i prehlada.

S vremena na vreme se javljaju epidemije bolesti koje izazivaju i neki novi virusi, poput nedavno aktuelnog SARS-CoV-2, koji izaziva bolest COVID-19. 

Lečenje virusnih infekcija mirovanjem 

Kada su u pitanju uobičajene i poznate virusne infekcije, najbolji tretman za lečenje jeste ostajanje kod kuće i mirovanje, što omogućava da se imuni sistem izbori sa virusom.  

Tokom mirovanja, važno je da se unosi dovoljno tečnosti. Ponekad dete, dok je bolesno, odbija da pije, pa je zato najbolje je da mu na svakih 15 do 20 minuta ponudite da popije manju količinu vode.  

Nadoknada tečnosti je važna i zbog gubitka vode iz organizma tokom povišene temperature. Umesto vode za nadoknadu tečnosti možete koristiti i čajeve, nezaslađene voćne sokove, ali i sredstva za rehidraciju ako je potrebno. 

Sasvim je uobičajeno da apetit oslabi tokom trajanja virusne infekcije. To je zbog toga što organizam trenutno koristi sve svoje potencijale u borbi protiv virusa. Roditelji često u tim trenucima mole dete da pojede nešto, makar na silu. Ali, to nije potrebno. Dete će samo tražiti da jede čim se bude osećalo bolje.  

Virusne infekcije i antibiotici 

Za razliku od bakterijskih, virusne infekcije se ne mogu lečiti antibioticima. Lečenje virusnih infekcija antibioticima je najčešći vid nepravilne upotrebe antibiotika.  

Nepravilna upotreba antibiotika je jedan od glavnih uzroka rastuće otpornosti (rezistencije) bakterija na antibiotike. Upotreba antibiotika u svrhu lečenja virusne infekcije je nepravilna i može uticati i na slabljenje imunološke sposobnosti, pokazala su novija ispitivanja. 

Virusne infekcije i povišena temperatura 

Povišena temperatura tokom virusne infekcije je znak da imunski sistem radi i da se organizam bori protiv infekcije. Temperatura i raste zbog toga što se organizam bori protiv postojeće virusne infekcije. 

Kada se temperatura obara obustavlja se odbrambeni odgovor i daje se znak imunskom sistemu da ne treba da se bori.  

Zbog toga temperaturu ne treba je spuštati dok ne pređe bar 38.5°C. U nekim evropskim zamljama poput Velike Britanije, zvanični medicinski vodiči preporučuju da se temperatura ne spušta dok ne pređe 39°C. 

Lečenje virusnih infekcija prirodnim putem

Prirodni put lečenja virusnih infekcija podrazumeva mirovanje, povećan unos tečnosti, kao i vitamina i minerala koji dokazano pomažu organizmu da se sa infekcijom izbori. 

Prehlada i grip  

Prehlada i grip su najčešće virusna oboljenja na našem podneblju. Izuzetno su aktuelni tokom hladnijeg dela godine, odnosno tokom jeseni i zime. 

Poslednje sa bloga

Vitamini i masne kiseline kod atopijskog dermatitisa kod dece: šta kaže nauka?

Atopijski dermatitis je hronično inflamatorno stanje kože koje se najčešće javlja u ranom detinjstvu i povezano je sa oštećenom kožnom barijerom i imunološkom neravnotežom. Naučni dokazi ukazuju da određeni nutrijenti, poput vitamina D, omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA) i gama-linolenske kiseline (GLA), imaju važnu ulogu u održavanju normalne funkcije kože i imunog sistema. Nutritivna podrška može predstavljati deo sveobuhvatnog pristupa nezi kože kod dece sa atopijskim dermatitisom.

Alergija na kikiriki kod dece: simptomi, rizici i savremeni pristup nezi

Alergija na kikiriki je jedna od najčešćih i potencijalno najtežih alergija na hranu kod dece. Predstavlja imunološku reakciju organizma na proteine iz kikirikija i može se manifestovati blagim kožnim simptomima, ali i ozbiljnim sistemskim reakcijama. Savremeni pristup alergijama kod dece podrazumeva ranu dijagnostiku, izbegavanje alergena i podršku imunološkoj ravnoteži, uključujući i nutritivne faktore koji učestvuju u regulaciji inflamacije.

Alergijski kašalj - uzroci, simptomi i kako ga prepoznati

TL;DR - Brzi odgovor Alergijski kašalj je najčešće suv, dugotrajan i povezan sa izlaganjem određenim alergenima, poput polena, grinja ili dlake kućnih ljubimaca. Za razliku od virusnog kašlja, obično nije praćen povišenom temperaturom i može trajati nedeljama dok je dete izloženo alergenu. Simptomi često uključuju svrab grla, kijanje, suzenje očiju i zapušen nos sa vodenim sekretom. Lečenje se zasniva na eliminaciji alergena, pravilnom održavanju higijene prostora, vlaženju vazduha i, uz konsultaciju lekara, primeni antihistaminika ili lokalne terapije. Kod dece sa atopijskim dermatitisom i drugim alergijskim stanjima, podrška omega-3 masnim kiselinama, GLA i vitaminom D može doprineti boljem opštem stanju kože i imunog sistema.