Contact US

Najbolji probiotik za decu

Prvih nekoliko godina razvoja deteta su ključne za razvoj zdrave crevne mikroflore (mikrobiote). Suplementi i hrana koja sadrži probiotike, odnosno dobre bakterije, su izuzetno važni za razvoj mikrobiote. 

Najbolji probiotik za decu - Koji je najbolji probiotik za decu?

Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium lactis su mlečno kiselinske bakterije čija se primena najčešće preporučuje za decu. Razlog tome je što su one prirodni stanovnici detetovog crevnog trakta, ali i najbolje ispitane probiotske bakterije. Ove probiotike je dobro primenjivati u kombinaciji sa prebiotikom.

Šta su probiotici i šta oni rade?

Probiotici su žive bakterije, inače prirodni stanovnici crevnog trakta. Kada se konzumiraju u adekvatnoj količini oni su značajni za očuvanje zdravlja organa za varenje, a samim tim i celog organizma.

Probiotici se mogu naći u hrani koja sadrži fermentisane kulture, kao što su jogurt ili kefir, ali i u suplementima. Dve su najveće grupe probiotika: lactobacillus i bifidobacterium.

Zbog svog značaja za mikrofloru, probiotici se često preporučuju deci koja nemaju uravnoteženu ishranu, ili onoj koja se često leče antibioticima.

Zašto su probiotici važni u periodu ranog razvoja dece?

Uopšteno govoreći, ljudska bića se rađaju sa razvijenim svim vitalnim organima potrebnim za preživljavanje. Za razliku od jetre i bubrega, dete se ne rađa sa mikroflorom, iako mu je ona takođe neophodna da bi preživelo. Intenzivan razvoj crevne flore se odigrava tokom prvih nekoliko godina života.

Kolonizacija, odnosno naseljavanje creva mikrobima počinje odmah nakon što se beba rodi, a već oko treće godine njena mikrobiota počinje da liči na mikrobiotu odraslih.

Veruje se da se najmasovnija kolonizacija mikrobima zapravo dešava tokom samog porođaja kao i u kratkom periodu nakon njega, kada bebe dolaze u kontakt sa mikrobiotom svoje majke i sa neposrednim okruženjem.

Bebe rođene carskim rezom su uskraćene kontakta sa majčinim bakterijama, prirodnim stanovnicima porođajnog kanala. Zbog toga one ostaju uskraćene za prirodni transfer mikroba.

Osim rođenja carskim rezom, faktori koji imaju uticaja na neadekvatan razvoj mikrobiote (disbiozu), su i prevremeni porođaj, ishrana mlečnom formulom bez probiotika, rano izlaganje antibioticima. 

Poslednje sa bloga

Šta je dobro za prehladu? Kako ublažiti simptome i pomoći organizmu da se oporavi

TL;DR – Brzi odgovor Pošto običnu prehladu izazivaju virusi, ključno je reagovati odmah kod prvih simptoma preparatima koji prirodnim aktivnim sastojcima pomažu organizmu da se izbori sa prehladom i gripom.Kod obične prehlade pomažu i odmor, dovoljan unos tečnosti, topli napici, fiziološki rastvor za nos, održavanje odgovarajuće vlažnosti vazduha i ciljano ublažavanje simptoma kao što su curenje ili zapušen nos, grebanje u grlu, kašalj i povišena temperatura. Prehladu izazivaju virusi, pa antibiotici ne deluju na samu prehladu.

Koliko traje virusna temperatura kod dece i kada treba otići kod lekara?

TL;DR – Brzi odgovor Temperatura kod većine virusnih infekcija kod dece traje oko 2 do 3 dana, mada kod pojedinih virusa može potrajati duže. Važnije od samog broja na toplomeru jeste kako dete izgleda i ponaša se – da li pije tečnost, mokri, normalno diše i da li mu se opšte stanje popravlja između epizoda povišene temperature. Temperatura koja traje duže od tri dana, vraća se nakon što je prestala ili je praćena pogoršanjem opšteg stanja zahteva konsultaciju sa pedijatrom.

Zašto neka gvožđa izazivaju zatvor i bol u stomaku?

TL;DR – zašto gvožđe može da izazove zatvor i bol u stomaku? Oralni preparati gvožđa mogu izazvati gastrointestinalne neželjene efekte kao što su mučnina, bol ili nelagodnost u stomaku, zatvor i dijareja. Jedan od mogućih razloga jeste prisustvo neapsorbovanog gvožđa u crevima, koje dolazi u direktan kontakt sa gastrointestinalnim traktom i može uticati na lokalno crevno okruženje (Bloor et al., Microbiology Research, 2021). Međutim, nisu svi preparati i režimi primene isti. Kada osoba teško podnosi oralno gvožđe, savremene smernice predviđaju mogućnost promene režima uzimanja, razmatranja druge oralne formulacije ili, u određenim situacijama, intravenskog gvožđa (Snook et al., Gut, 2021; AGA Clinical Practice Update, 2024).