Contact US

Kako ojačati imunitet?

Imunitet nas štiti od napada različitih mikroba. On je odgovoran za naše zdravlje, ali i preživljavanje. Saznajte kako ojačati imunitet. 

Kada ne bi bilo imuniteta naše telo bi bilo bez zaštite pred konstantnom pretnjom po zdravlje. Braneći nas, imuni sistem je stalno “na oprezu”. On registruje patogene i odmah reaguje tako što daje odgovor u vidu odbrane.  

Kako ojačati imunitet tokom odrastanja? 

Imuni sistem čine različiti tipovi ćelija, organi, proteini i tkiva. Da bismo ojačali imuni sistem potrebno je da se pridržavamo zdravih stilova života, odnosno da se kvalitetno hranimo, bavimo redovnom fizičkom aktivnošću, boravimo na svežem vazduhu, ne uzimamo antibiotike kada to nije potrebno… 

Neki vitamini i minerali nam u tome mogu pomoći.  

Kako ojačati imunitet vitaminom D?

Svima je poznata značajna uloga vitamina D, kada govorimu o rastu i razvoju kostiju.  

On ima važnu ulogu u apsorpciji kalcijuma i fosfora, važnih koštanogradivnih minerala.  

Ali, osim što je važan za normalan rast i razvoj kostiju, vitamin D3 doprinosi i normalnoj funkciji imunskog sistema kod dece. 

Vitamin D3 se preporučuje tokom prve godine života, a nakon navršenih godinu dana, u jesenjim i zimskim mesecima, odnosno od oktobra do marta. 

Preporučujemo sirup namenjen imunitetu - Bimunal imuno. Pogodan za sve mališane starije od godinu dana.  

Cink i vitamin C za jačanje imuniteta  

Cink ima ulogu u ćelijskoj deobi, održavanju normalnih kostiju, normalnoj kognitivnoj funkciji, normalnom kiselinsko-baznom metabolizmu. Takođe on štiti ćelije od oksidativnog stresa, a ima i ulogu u normalnoj DNK sintezi, sintezi proteina, metabolizmu makronutritijenata, ugljenih hidrata, masnih kiselina i vitamina A. Zbog svega toga  cink doprinosi normalnoj funkciji imunskog sistema. 

Vitamin C povećava apsorpciju gvožđa, doprinosi normalnoj funkciji imunskog sistema, smanjenju umora i iscrpljenosti i održavanju normalnog energetskog metabolizma. Ovaj vitamin još daje doprinos normalnoj funkciji nervnog sistema, normalnoj psihološkoj funkciji, normalnom formiranju kolagena potrebnog za normalnu funkciju zuba, desni, hrskavice, kostiju, kože i krvnih sudova. Važan je i njegov doprinos zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. 

Preporučujemo: Probival Choco + C + Zn

Poslednje sa bloga

Alergijski kašalj - uzroci, simptomi i kako ga prepoznati

TL;DR - Brzi odgovor Alergijski kašalj je najčešće suv, dugotrajan i povezan sa izlaganjem određenim alergenima, poput polena, grinja ili dlake kućnih ljubimaca. Za razliku od virusnog kašlja, obično nije praćen povišenom temperaturom i može trajati nedeljama dok je dete izloženo alergenu. Simptomi često uključuju svrab grla, kijanje, suzenje očiju i zapušen nos sa vodenim sekretom. Lečenje se zasniva na eliminaciji alergena, pravilnom održavanju higijene prostora, vlaženju vazduha i, uz konsultaciju lekara, primeni antihistaminika ili lokalne terapije. Kod dece sa atopijskim dermatitisom i drugim alergijskim stanjima, podrška omega-3 masnim kiselinama, GLA i vitaminom D može doprineti boljem opštem stanju kože i imunog sistema.  

Alergijski konjunktivitis - simptomi, uzroci i kako ga prepoznati

TL;DR - Brzi odgovor  Alergijski konjunktivitis je upala konjuktive oka uzrokovana reakcijom na alergene, najčešće polen, grinje, dlaku ljubimaca ili prašinu. Simptomi uključuju svrab, crvenilo, suzenje i osećaj peska u oku, obično zahvata oba oka i nije praćen povišenom temperaturom. Za razliku od bakterijske infekcije, nema gnojnog sekreta niti slepljenih kapaka ujutru. Simptomi traju dok dete boravi u kontaktu sa alergenom. Najčešće se ublažava ispiranjem fiziološkim rastvorom, izbegavanjem alergena i po preporuci lekara primenom antihistaminskih kapi. Kod dece sa atopijskom konstitucijom simptomi mogu biti izraženiji zbog osetljivije barijerne funkcije kože i sluznice.  

Kalendar alergija - kada koje alergije najčešće prave probleme kod dece

TL;DR - Brzi odgovor  Kalendar alergija prikazuje u kojim periodima godine se najčešće javljaju alergijske reakcije kod dece, u zavisnosti od tipa alergena. Alergije su najizraženije u proleće i leto zbog polena, u jesen zbog ambrozije, dok zimi dominiraju kućni alergeni i iritacije izazvane hladnoćom i suvim vazduhom. Praćenje sezonalnosti alergija omogućava roditeljima da ranije prepoznaju simptome i bolje upravljaju alergijskim i atopijskim stanjima.