Contact US

DHA od samog rođenja - Zašto se preporučuje?

Neonatolozi i pedijatri u regionu na osnovu preporuka Evropske agencije za bezbednost hrane (EFSA), preporučuju 100 mg DHA omega-3 masne kiseline dnevno, od samog rođenja do navršene 2. godine.  

Sigurno ste čuli da su DHA omega-3 masne kiseline veoma značajne. Ali, da li ste znali da je DHA od presudnog značaja, naročito tokom prvih nekoliko godina? 

DHA - važna strukturna komponenta nervnih ćelija mozga  

Najbrži razvoj i rast mozga deteta se dešava u periodu koji obuhvata poslednji trimestar trudnoće i traje sve do druge godine života. Zapravo, tokom prve godine života bebin mozak poraste za 175%.  

Prvi bebin osmeh, prvi kontrolisani pokret, okret, kikotanje… za sve to je zaslužan mozak i njegov intenzivan razvoj

DHA čini oko 12-15% ukupne količine masnih kiselina u sivoj masi mozga. 

Novorođenčadi i odojčadi kod kojih nije ostvariva odgovarajuća nadoknada DHA putem majčinog mleka, a isključivo su na prirodnoj ishrani, ili su pretežno na prirodnoj ishrani (mešovita ishrana sa preko 50% majčinog mleka u ukupnom dnevnom unosu mleka) - preporučuje se dnevni dodatak od 100 mg DHA. 

DHA - doprinosi normalnom razvoju vida 

Oko je složen organ na čiji razvoj utiču mnogi faktori. Ti faktori mogu dolaziti iz spoljašnje sredine, ali mogu biti i unutrašnji, odnosno da se tiču snabdevenosti bebinog organizma hranljivim materijama. 

Veoma važne hranljive materije kada je u pitanju normalan razvoj vida, jesu omega-3 DHA masne kiseline. 

Mrežnjača oka (retina) je sastavljena od nervnih tkiva. To je najdublji sloj u ljudskom oku, koji je fotosenzitivan. Mrežnjača reaguje na zrake svetla koji ulaze u oko i njena uloga u sistemu vida je od izuzetne važnosti. Svi upadni svetlosni zraci koji se prikupljaju u mrežnjači, transformišu se i prenose preko optičkog nerva do mozga, koji taj impuls pretvara u sliku.  

Ovaj jedinstveni sloj oka se sastoji od deset slojeva. Jedan od njih čine fotoreceptori. Upravo je DHA omega-3 masna kiselina jedna od glavnih gradivnih materija fotoreceptora (35-50%). 

Unos DHA doprinosi normalnom razvoju vida kod odojčadi do 12 meseci.

Poslednje sa bloga

Alergijski kašalj - uzroci, simptomi i kako ga prepoznati

TL;DR - Brzi odgovor Alergijski kašalj je najčešće suv, dugotrajan i povezan sa izlaganjem određenim alergenima, poput polena, grinja ili dlake kućnih ljubimaca. Za razliku od virusnog kašlja, obično nije praćen povišenom temperaturom i može trajati nedeljama dok je dete izloženo alergenu. Simptomi često uključuju svrab grla, kijanje, suzenje očiju i zapušen nos sa vodenim sekretom. Lečenje se zasniva na eliminaciji alergena, pravilnom održavanju higijene prostora, vlaženju vazduha i, uz konsultaciju lekara, primeni antihistaminika ili lokalne terapije. Kod dece sa atopijskim dermatitisom i drugim alergijskim stanjima, podrška omega-3 masnim kiselinama, GLA i vitaminom D može doprineti boljem opštem stanju kože i imunog sistema.  

Alergijski konjunktivitis - simptomi, uzroci i kako ga prepoznati

TL;DR - Brzi odgovor  Alergijski konjunktivitis je upala konjuktive oka uzrokovana reakcijom na alergene, najčešće polen, grinje, dlaku ljubimaca ili prašinu. Simptomi uključuju svrab, crvenilo, suzenje i osećaj peska u oku, obično zahvata oba oka i nije praćen povišenom temperaturom. Za razliku od bakterijske infekcije, nema gnojnog sekreta niti slepljenih kapaka ujutru. Simptomi traju dok dete boravi u kontaktu sa alergenom. Najčešće se ublažava ispiranjem fiziološkim rastvorom, izbegavanjem alergena i po preporuci lekara primenom antihistaminskih kapi. Kod dece sa atopijskom konstitucijom simptomi mogu biti izraženiji zbog osetljivije barijerne funkcije kože i sluznice.  

Kalendar alergija - kada koje alergije najčešće prave probleme kod dece

TL;DR - Brzi odgovor  Kalendar alergija prikazuje u kojim periodima godine se najčešće javljaju alergijske reakcije kod dece, u zavisnosti od tipa alergena. Alergije su najizraženije u proleće i leto zbog polena, u jesen zbog ambrozije, dok zimi dominiraju kućni alergeni i iritacije izazvane hladnoćom i suvim vazduhom. Praćenje sezonalnosti alergija omogućava roditeljima da ranije prepoznaju simptome i bolje upravljaju alergijskim i atopijskim stanjima.