Contact US

Crna zova i njeno dejstvo na viruse

Kako su studije tokom poslednjih nekoliko godina prikazale, ekstrakt ploda crne zove ima neverovatanu delotvornost na viruse.


Naime, naučna istraživanja prikazala su kako ekstrakt ploda zove može da deluje tako što sprečava ulazak virusa u ćeliju, pritom aktivirajući imunski sistem da adekvatno odgovori. Istraživanja su pokazala da zova svojim dejstvom može da blokira replikaciju virusa, čak i nakon ulaska virusa u ćeliju i to u različitim stadijumima virusne infekcije (1.).

Nauka pokazala mehanizam dejstva crne zove na viruse

Prema jednoj od najnovijih studija(1.) objavljenoj u američkom stručnom magazinu pod nazivom Journal of Functional Foods, dokazano je da komponente ploda crne zove mogu direktno da deluju na virus i to na dva načina:

1. Ekstrakt ploda zove može da spreči vezivanje virusa za ćeliju.

Komponente ploda zove sprečavaju vezivanje virusa za ćeliju na dva načina – direktno i indirektno.

  • Direktno – blokiranjem proteina kojima se virusi ‘’kače’’ za ćeliju, ali i onih proteina koji omogućavaju ulazak virusa u ćeliju.
  • Indirektno – stimulacijom produkcije određenih „ćelijskih glasnika“, koji imaju ulogu u koordinaciji različitih vrsta ćelija imuniteta za što bolji odgovor na ulazak virusa u organizam.

2. Ekstrakt ploda zove sprečava razmnožavanje virusa u ćeliji

Pokazano je da određene komponente ekstrakta ploda zove, još efikasnije sprečavaju da se virus u ćeliji dalje razmnožava. Pokazano je da ekstrakt ploda zove inhibira enzim neophodan za razmnožavanje virusa u ćeliji, i njegov izlazak iz ćelije, na taj način sprečavajući dalje širenje.
Svojim direktnim svojstvom koje ispoljava u ranoj fazi virusne infekcije, crna zova može da blokira ključne virusne proteine odgovorne za vezivanje za ćelije, ali i za ulazak u ćelije domaćina. Blokiranjem virusnog ciklusa u prvim fazama, rastu šanse da se virus stopira.
Ekstrakt ploda crne zove deluje indirektno tako što aktivira zdrav imunski sistem da proizvodi više inflamatornih citokina i na taj način omogućava efikasniji odgovor na virusnu infekciju.


1. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1756464619300313

Poslednje sa bloga

Šta je dobro za prehladu? Kako ublažiti simptome i pomoći organizmu da se oporavi

TL;DR – Brzi odgovor Pošto običnu prehladu izazivaju virusi, ključno je reagovati odmah kod prvih simptoma preparatima koji prirodnim aktivnim sastojcima pomažu organizmu da se izbori sa prehladom i gripom.Kod obične prehlade pomažu i odmor, dovoljan unos tečnosti, topli napici, fiziološki rastvor za nos, održavanje odgovarajuće vlažnosti vazduha i ciljano ublažavanje simptoma kao što su curenje ili zapušen nos, grebanje u grlu, kašalj i povišena temperatura. Prehladu izazivaju virusi, pa antibiotici ne deluju na samu prehladu.

Koliko traje virusna temperatura kod dece i kada treba otići kod lekara?

TL;DR – Brzi odgovor Temperatura kod većine virusnih infekcija kod dece traje oko 2 do 3 dana, mada kod pojedinih virusa može potrajati duže. Važnije od samog broja na toplomeru jeste kako dete izgleda i ponaša se – da li pije tečnost, mokri, normalno diše i da li mu se opšte stanje popravlja između epizoda povišene temperature. Temperatura koja traje duže od tri dana, vraća se nakon što je prestala ili je praćena pogoršanjem opšteg stanja zahteva konsultaciju sa pedijatrom.

Zašto neka gvožđa izazivaju zatvor i bol u stomaku?

TL;DR – zašto gvožđe može da izazove zatvor i bol u stomaku? Oralni preparati gvožđa mogu izazvati gastrointestinalne neželjene efekte kao što su mučnina, bol ili nelagodnost u stomaku, zatvor i dijareja. Jedan od mogućih razloga jeste prisustvo neapsorbovanog gvožđa u crevima, koje dolazi u direktan kontakt sa gastrointestinalnim traktom i može uticati na lokalno crevno okruženje (Bloor et al., Microbiology Research, 2021). Međutim, nisu svi preparati i režimi primene isti. Kada osoba teško podnosi oralno gvožđe, savremene smernice predviđaju mogućnost promene režima uzimanja, razmatranja druge oralne formulacije ili, u određenim situacijama, intravenskog gvožđa (Snook et al., Gut, 2021; AGA Clinical Practice Update, 2024).