Contact US

Med: Za prirodno jačanje imuniteta

Med je najvažniji pčelinji proizvod, poznat u ishrani još od praistorijskog doba.  

Upotrebu i značaj meda opisuju i potvrđuju spisi starih naroda, gde ga često nazivaju »dar božji« i »hrana bogova«. Veliki broj mudraca smatrao je da med hrani i krepi telo i mozak, pa čak i da produžava život. I sam Hipokrit, otac medicine, ukazivao je na med kao osobito značajnu hranu.

Med je bogat ugljenim hidratima, najviše prostim šećerima, brojnim enzimima, vitaminima, mineralima, eteričnim uljima, esencijalnim amino kiselinama. Sadržaj masti i belančevina je mali ali su i ove količine važne, kao i fitoncida koji ispoljavaju antimikrobno dejstvo. Savremena zvanična medicina je priznala lekovita svojstva meda, time što je unesen u materia medicca - celokupno znanje o pojedinim supstancama koje se koriste u farmakološke svrhe. 

Med se preporučuje za uvođenje u ishranu dece od prve godine života. 
Sa uvođenjem meda u ishranu treba biti oprezan kod dece čiji roditelji imaju alergijske manifestacije. U tim slučajevima, savetuje se jedan gram meda na kilogram telesne mase, podeljeno na dve do tri doze, a zatim se nekoliko dana dete prati.  

Za decu, med predstavlja “gotovu” hranu, koja biva 100% iskorišćena u organizmu. 
Za decu koja su na ishrani mlečnim formulama, kao zaslađivač mleka se koristi med. Ova, u svetu poznata “Kombijeva metoda regeneracije mleka”, uspešno se primenjuje u Švajcarskoj.

Dr Lutinger, čuveni pedijatar iz Njujorka, savetuje korišćenje meda kod dece i na prirodnoj, i na veštačkoj ishrani, jer poboljšava varenje, uništava patogenu floru u crevima (zaustavlja dijareju – proliv), sprečava nadimanje u crevima i pojavu grčeva, prekida povraćanje, deluje kao blagi laksativ (otklanja zatvor). 

Redovan, svakodnevni unos meda obezbeđuje zdravlje i vitalnost, bolji razvoj i napredak, veću otpornost prema infekcijama. 

Med deluje i kao prebiotik, stimuliše bakterije organa za varenje. Poznato je da crevna mikroflora ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja – korisna mikroflora smanjuje štetne bakterije u crevima. Med povećava broj mlečnih bakterija (Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus plantarum, Bifidus), koje rastu u crevima svake osobe. One proizvode metabolite koji inhibiraju (ometaju) rast patogenih bakterija. Dokazano je da je med vrlo važan u tretmanu dečjeg bakterijskog proliva. 

Poslednje sa bloga

Alergijski kašalj - uzroci, simptomi i kako ga prepoznati

TL;DR - Brzi odgovor Alergijski kašalj je najčešće suv, dugotrajan i povezan sa izlaganjem određenim alergenima, poput polena, grinja ili dlake kućnih ljubimaca. Za razliku od virusnog kašlja, obično nije praćen povišenom temperaturom i može trajati nedeljama dok je dete izloženo alergenu. Simptomi često uključuju svrab grla, kijanje, suzenje očiju i zapušen nos sa vodenim sekretom. Lečenje se zasniva na eliminaciji alergena, pravilnom održavanju higijene prostora, vlaženju vazduha i, uz konsultaciju lekara, primeni antihistaminika ili lokalne terapije. Kod dece sa atopijskim dermatitisom i drugim alergijskim stanjima, podrška omega-3 masnim kiselinama, GLA i vitaminom D može doprineti boljem opštem stanju kože i imunog sistema.  

Alergijski konjunktivitis - simptomi, uzroci i kako ga prepoznati

TL;DR - Brzi odgovor  Alergijski konjunktivitis je upala konjuktive oka uzrokovana reakcijom na alergene, najčešće polen, grinje, dlaku ljubimaca ili prašinu. Simptomi uključuju svrab, crvenilo, suzenje i osećaj peska u oku, obično zahvata oba oka i nije praćen povišenom temperaturom. Za razliku od bakterijske infekcije, nema gnojnog sekreta niti slepljenih kapaka ujutru. Simptomi traju dok dete boravi u kontaktu sa alergenom. Najčešće se ublažava ispiranjem fiziološkim rastvorom, izbegavanjem alergena i po preporuci lekara primenom antihistaminskih kapi. Kod dece sa atopijskom konstitucijom simptomi mogu biti izraženiji zbog osetljivije barijerne funkcije kože i sluznice.  

Kalendar alergija - kada koje alergije najčešće prave probleme kod dece

TL;DR - Brzi odgovor  Kalendar alergija prikazuje u kojim periodima godine se najčešće javljaju alergijske reakcije kod dece, u zavisnosti od tipa alergena. Alergije su najizraženije u proleće i leto zbog polena, u jesen zbog ambrozije, dok zimi dominiraju kućni alergeni i iritacije izazvane hladnoćom i suvim vazduhom. Praćenje sezonalnosti alergija omogućava roditeljima da ranije prepoznaju simptome i bolje upravljaju alergijskim i atopijskim stanjima.