Od rođenja do pete godine života, detetov mozak se razvija neverovatnom brzinom, brže nego bilo u kom drugom trenutku u životu.
Rani razvoj mozga je veoma važan, jer on ima trajni efekat na detetove sposobnosti da uči, što znači da on utiče na detetov uspeh u školi, kao i na sve drugo čime će se dete baviti kasnije u životu. Uslovi u kojima se dete razvija tokom najranijih godina života i iskustva koje dete stiče, oblikuju njegov mozak.
Intenzivan razvoj mozga
Kada se beba rodi, njen mozak je otprilike veliki kao četvrtina mozga odraslog čoveka. Neverovatno, ali njegova veličina se skoro duplira do prvog rođendana. Tačnije, za prvih godinu dana bebin mozak poraste za 175%.
Mozak nastavlja da raste intenzivnim tempom, pa do detetove treće godine njegova je veličina oko 80% pune od veličine, a 90% dostiže do pete godine.
Vitamin za razvoj mozga
Kako bi se mozak pravilno razvijao i rastao predviđenim tempom, neophodno je da dete kroz ishranu unosi sve neophodne hranljive materije i preporučene vitamine i minerale.
Iako nije vitamin, DHA omega-3 masna kiselina je važna gradivna supstanca mozga. DHA čini 97% svih omega – 3 masnih kiselina u mozgu i oko 30% ukupne količine strukturnih masti u sivoj masi mozga.
Novorođenčadi i odojčadi kod kojih nije ostvariva odgovarajuća nadoknada DHA putem majčinog mleka, a isključivo su na prirodnoj ishrani, ili su pretežno na prirodnoj ishrani (mešovita ishrana sa preko 50% majčinog mleka u ukupnom dnevnom unosu mleka) - preporučuje se dnevni dodatak od 100 mg DHA.
Razvoj mozga kod beba
Uspostavljanjem rutine nakon rođenja bebe, koja podrazumeva negu, redovne obroke, spavanje i zadovoljenje svih drugih bebinih fizioloških potreba, omogućavate svojoj bebi uslove za pravilan razvoj mozga.
Osim brige o osnovnim potrebama, da bi se njen mozak pravilno razvijao, bebi je potreban i fizički dodir.
Kako su studije pokazale, bebe koje se drže u naručju imaju jače i bolje razvijene neuronske veze. Tako deca kojima je uskraćen fizički dodir imaju različite zdravstvene posledice tokom odrastanja, ali i kasnije u životu.
Mreža sinapsi i rad mozga
Mozak je komandni centar ljudskog tela. Novorođenče se rađa sa gotovo istim brojem neurona koje će inače imati tokom života. Ono što bebin mozak razlikuje od mozga odraslog čoveka jesu veze među neuronima, koje gotovo da su nepostojeće kod tek rođenih beba. Te veze se nazivaju sinapse i one su odgovorne za rad mozga.
Ove veze, odnosno moždane strukture pomoću kojih se hemijski i električni signali prenose od jednog neurona do drugog, određujući kako će se dete ponašati, kontrolisati emocije, kako će razmišljati.
Sinapse omogućavaju da se dete pokreće, misli, komunikacira, zapravo obavlja sve životne radnje. Rane godine razvoja su ključne za razvoj ovih veza. Najmanje milion novih sinapsi nastaje svake sekunde tokom perioda ranog razvoja mozga.
Različiti delovi mozga su odgovorni za različite sposobnosti - pokret, govor, učenje stranih jezika, emocije... Razvoj mozga, osim od pravilnog unosa nutritijenata zavisi i od toga kako će se sinapse razviti i međusobno spajati na različite kompleksne načine. To će jednog dana omogućavati detetu da razmišlja, donosi zaključke, uči...
Uloga roditelja
Odnos sa odraslim osobama koje su deo detetovog života ima veoma važnu ulogu za razvoj mozga. Odnos pun ljubavi i saosećanja, koji detetu pruža sigurnost, presudan je za zdrav razvoj mozga i detetovo mentalno zdravlje. Taj odnos se najpre razvija kod kuće, sa roditeljima, ali i bakama, dekama, ujacima, tetkama… Kasnije je značajan i kvalitet odnosa koje dete ostvaruje sa vaspitačima, učiteljima, kao i drugim članovima zajednice u kojoj živi.
Omogućite detetu da uči od vas. Naizgled svakodnevne i obične radnje, poput usisavanja poda ili brisanja prašine, koje dete ponavlja podražavajući ono što vi radite, zapravo su dragoceno iskustvo koje omogućava pravilan razvoj mozga.
Izvori:
https://www.firstthingsfirst.org/early-childhood-matters/brain-development/
https://elibrary.worldbank.org/doi/abs/10.1596/978-0-8213-7086-5#page=59
