Contact US

Najbolji probiotik za decu

Prvih nekoliko godina razvoja deteta su ključne za razvoj zdrave crevne mikroflore (mikrobiote). Suplementi i hrana koja sadrži probiotike, odnosno dobre bakterije, su izuzetno važni za razvoj mikrobiote. 

Najbolji probiotik za decu - Koji je najbolji probiotik za decu?

Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium lactis su mlečno kiselinske bakterije čija se primena najčešće preporučuje za decu. Razlog tome je što su one prirodni stanovnici detetovog crevnog trakta, ali i najbolje ispitane probiotske bakterije. Ove probiotike je dobro primenjivati u kombinaciji sa prebiotikom.

Šta su probiotici i šta oni rade?

Probiotici su žive bakterije, inače prirodni stanovnici crevnog trakta. Kada se konzumiraju u adekvatnoj količini oni su značajni za očuvanje zdravlja organa za varenje, a samim tim i celog organizma.

Probiotici se mogu naći u hrani koja sadrži fermentisane kulture, kao što su jogurt ili kefir, ali i u suplementima. Dve su najveće grupe probiotika: lactobacillus i bifidobacterium.

Zbog svog značaja za mikrofloru, probiotici se često preporučuju deci koja nemaju uravnoteženu ishranu, ili onoj koja se često leče antibioticima.

Zašto su probiotici važni u periodu ranog razvoja dece?

Uopšteno govoreći, ljudska bića se rađaju sa razvijenim svim vitalnim organima potrebnim za preživljavanje. Za razliku od jetre i bubrega, dete se ne rađa sa mikroflorom, iako mu je ona takođe neophodna da bi preživelo. Intenzivan razvoj crevne flore se odigrava tokom prvih nekoliko godina života.

Kolonizacija, odnosno naseljavanje creva mikrobima počinje odmah nakon što se beba rodi, a već oko treće godine njena mikrobiota počinje da liči na mikrobiotu odraslih.

Veruje se da se najmasovnija kolonizacija mikrobima zapravo dešava tokom samog porođaja kao i u kratkom periodu nakon njega, kada bebe dolaze u kontakt sa mikrobiotom svoje majke i sa neposrednim okruženjem.

Bebe rođene carskim rezom su uskraćene kontakta sa majčinim bakterijama, prirodnim stanovnicima porođajnog kanala. Zbog toga one ostaju uskraćene za prirodni transfer mikroba.

Osim rođenja carskim rezom, faktori koji imaju uticaja na neadekvatan razvoj mikrobiote (disbiozu), su i prevremeni porođaj, ishrana mlečnom formulom bez probiotika, rano izlaganje antibioticima. 

Poslednje sa bloga

Alergijski kašalj - uzroci, simptomi i kako ga prepoznati

TL;DR - Brzi odgovor Alergijski kašalj je najčešće suv, dugotrajan i povezan sa izlaganjem određenim alergenima, poput polena, grinja ili dlake kućnih ljubimaca. Za razliku od virusnog kašlja, obično nije praćen povišenom temperaturom i može trajati nedeljama dok je dete izloženo alergenu. Simptomi često uključuju svrab grla, kijanje, suzenje očiju i zapušen nos sa vodenim sekretom. Lečenje se zasniva na eliminaciji alergena, pravilnom održavanju higijene prostora, vlaženju vazduha i, uz konsultaciju lekara, primeni antihistaminika ili lokalne terapije. Kod dece sa atopijskim dermatitisom i drugim alergijskim stanjima, podrška omega-3 masnim kiselinama, GLA i vitaminom D može doprineti boljem opštem stanju kože i imunog sistema.  

Alergijski konjunktivitis - simptomi, uzroci i kako ga prepoznati

TL;DR - Brzi odgovor  Alergijski konjunktivitis je upala konjuktive oka uzrokovana reakcijom na alergene, najčešće polen, grinje, dlaku ljubimaca ili prašinu. Simptomi uključuju svrab, crvenilo, suzenje i osećaj peska u oku, obično zahvata oba oka i nije praćen povišenom temperaturom. Za razliku od bakterijske infekcije, nema gnojnog sekreta niti slepljenih kapaka ujutru. Simptomi traju dok dete boravi u kontaktu sa alergenom. Najčešće se ublažava ispiranjem fiziološkim rastvorom, izbegavanjem alergena i po preporuci lekara primenom antihistaminskih kapi. Kod dece sa atopijskom konstitucijom simptomi mogu biti izraženiji zbog osetljivije barijerne funkcije kože i sluznice.  

Kalendar alergija - kada koje alergije najčešće prave probleme kod dece

TL;DR - Brzi odgovor  Kalendar alergija prikazuje u kojim periodima godine se najčešće javljaju alergijske reakcije kod dece, u zavisnosti od tipa alergena. Alergije su najizraženije u proleće i leto zbog polena, u jesen zbog ambrozije, dok zimi dominiraju kućni alergeni i iritacije izazvane hladnoćom i suvim vazduhom. Praćenje sezonalnosti alergija omogućava roditeljima da ranije prepoznaju simptome i bolje upravljaju alergijskim i atopijskim stanjima.