Contact US

Alergija na hranu kod dece - kako je prepoznati i pružiti detetu sigurnu podršku

Ishrana je važan deo odrastanja, ali kod određenog broja dece upravo hrana može da pokrene burnu reakciju organizma.

Alergija na hranu spada među najčešće alergijske poremećaje kod mališana, posebno u prvim godinama života kada se uvodi sve više novih namirnica.

Iako alergije na hranu mogu biti izazovne i zastrašujuće za roditelje, važno je znati da se većina njih može uspešno kontrolisati uz pažljivo praćenje, pravilnu edukaciju i odgovarajuću podršku detetu.

Zašto nastaje alergija na hranu?

Alergija na hranu je rezultat prekomerne reakcije imunog sistema. Kada dete pojede namirnicu koju telo pogrešno prepoznaje kao „opasnu“, organizam počinje da luči antitela, što dovodi do oslobađanja histamina i pojave simptoma.

Najčešći alergeni kod dece su:

  • kravlje mleko
  • jaja
  • kikiriki i orašasti plodovi
  • soja
  • pšenica
  • riba
  • morski plodovi

Kod odojčadi se alergije često javljaju prilikom uvođenja dohrane, dok kod starije dece alergije mogu nastati iznenada, čak i na namirnice koje su ranije jeli bez problema.

Kako izgleda alergijska reakcija na hranu kod dece

Simptomi mogu biti veoma različiti - od blagih, ograničenih reakcija do intenzivnijih simptoma koji zahtevaju hitnu pomoć.

Najčešći znaci alergije na hranu:

  • crvenilo ili osip na koži,
  • svrab, koprivnjača, osip oko usana,
  • oticanje usana, kapaka ili jezika,
  • grčevi u stomaku, mučnina, povraćanje,
  • prolazna dijareja,
  • kašalj, promuklost, curenje nosa,
  • pogoršanje atopijskog dermatitisa nakon određene namirnice.

Kod neke dece reakcije su brze i vidljive odmah nakon jela, dok se kod drugih simptomi javljaju tek kasnije, nekoliko sati posle obroka. Važno je pažljivo posmatrati moguće obrasce.

Alergija, intolerancija ili preosetljivost - nije sve isto

Roditelji često koriste pojmove „alergija“, „intolerancija“ i „preosetljivost“ kao sinonime, ali postoje značajne razlike:

  • Alergija na hranu uključuje imuni sistem i može biti ozbiljna.
  • Intolerancija - ne uključuje imunološku reakciju i uglavnom izaziva probavne smetnje.
  • Preosetljivost se karakteriše neželjenim reakcijama na određene komponente hrane. Ovo je širok pojam i obuhvata i alergije na hranu i imunološki posredovane reakcije, kao i intolerancije (reakcije koje nisu posredovane imunim sistemom).

Zato je važno dijagnostikovati problem pravilno i ne uvoditi restriktivne dijete bez saveta stručnjaka.

Kada se javlja alergija na hranu i koliko dugo traje

Najveći broj alergija na hranu javlja se u ranom detinjstvu. Veliki procenat dece vremenom preraste alergiju na:

  • mleko,
  • jaja,
  • soju,
  • pšenicu.

Alergije na orašaste plodove, kikiriki i ribu češće ostaju i u kasnijem uzrastu, ali uz adekvatan plan ishrane i nadzor, deca mogu voditi potpuno normalan život.

Kako pomoći detetu sa alergijom na hranu

1. Vodite dnevnik ishrane

Beležite sve što dete jede i svaku reakciju - to je dragocen alat za pedijatra ili alergologa.

2. Upoznajte „skrivene“ alergene u hrani

Mnoge namirnice mogu sadržati tragove mleka, jaja ili orašastih plodova iako to ne očekujete.

3. Uvedite nove namirnice postepeno

Jedna nova namirnica na svakih nekoliko dana pomaže da se uoči moguća reakcija.

4. Obratite pažnju na kožu

Alergije na hranu često se odražavaju preko kože - ekcem, svrab i suvoća mogu biti prvi znak da nešto detetu ne prija.

5. Jačajte imunološku i kožnu barijeru

Deca sa atopijskim dermatitisom i alergijama imaju narušenu kožnu barijeru i reaktivniji imuni sistem, pa je podrška iznutra jednako važna kao i spoljašnja nega kože.

Veza između alergije na hranu i atopijskog dermatitisa

Kod mnoge dece alergija na hranu i atopijski dermatitis idu zajedno.
Upalni procesi koji se javljaju u organizmu nakon unošenja alergena mogu pogoršati svrab, suvoću i crvenilo kože.

Zbog toga se kod dece koja imaju izraženu sklonost ka atopiji najčešće preporučuje kombinovani pristup:

  • zaštita kože,
  • izbegavanje hrane koja izaziva reakciju,
  • jačanje kožne barijere iznutra kroz unos esencijalnih masnih kiselina.

Podrška iznutra - MegoKid Allergy & Atopic for You!

Za decu koja imaju alergije i/ili atopijski dermatitis, važna je dugoročna, ciljano usmerena nutritivna podrška.

MegoKid Allergy & Atopic for You formulisan je upravo za ovu osetljivu grupu dece.

Sadrži:

  • EPA i DHA omega-3 masne kiseline iz pažljivo prečišćenog ribljeg ulja,
  • ulje semena crne ribizle kao prirodan izvor GLA, masne kiseline važne za obnovu kožne barijere,
  • vitamin D3 za pravilan imuni odgovor.


Može se koristiti kod dece od 6 meseci, u dozama:

  • 1,25 ml dnevno (6–12 meseci)
  • 2,5 ml dnevno (1+ godina)

Za najbolje rezultate preporučuje se neprekidna primena 4–6 meseci, jer se balans imunog sistema i kože gradi postepeno.

Najčešća pitanja o alergiji na hranu kod dece

 

Da li dete može prerasti alergiju na hranu?

Da, mnoge alergije popuštaju do školskog uzrasta, posebno alergije na mleko i jaja.

Da li je svako crvenilo ili osip znak alergije?

Ne. Crvenilo može biti posledica iritacije, virusa, kontaktnog dermatitisa ili suve kože. Važan je obrazac, učestalost i veza sa namirnicom.

Koliko brzo se alergija na hranu javlja?

Kod neke dece odmah, u roku od nekoliko minuta, a kod druge i nekoliko sati kasnije.

Kako se dijagnostikuje alergija na hranu?

Alergolog koristi kombinaciju:

  • detaljnog razgovora,
  • testova na koži ili krvi
  • eliminacione dijete.

Da li dodatak ishrani može pomoći kod alergija na hranu?

Ne zamenjuje izbegavanje alergena, ali preparati bogati omega-3 i GLA mogu smanjiti inflamatorne procese i pomoći stabilizaciji kože kod atopične dece.

Kako da znam da li je reakcija na hranu alergijska ili samo prolazna?

Alergijska reakcija se ponavlja svaki put kada dete pojede istu namirnicu i često je praćena kožnim simptomima, otokom, svrabom ili digestivnim tegobama. Prolazne reakcije su ređe, ne ponavljaju se redovno i obično su blaže.

Da li alergija na hranu može nastati iznenada, iako dete ranije nije imalo problema?

Da. Alergije se mogu pojaviti u bilo kom uzrastu, čak i na hranu koju je dete ranije jelo bez poteškoća. Razlog je promena imunog odgovora ili povećana osetljivost nakon infekcije, atopije ili kontakta sa drugim alergenima.

Da li dojenje smanjuje rizik od alergije?

Dojenje pruža snažnu imunološku zaštitu i može smanjiti rizik od pojave pojedinih alergija, ali ne eliminiše mogućnost njihove pojave - posebno kod dece sa jakom genetskom predispozicijom.

Kada treba hitno reagovati i potražiti medicinsku pomoć? 

Ako se pojave:

  • oticanje usana, jezika ili lica,
  • teško disanje ili promuklost,
  • intenzivan svrab po celom telu,
  • nagli pad energije, bledilo ili malaksalost.

To može biti početak ozbiljne alergijske reakcije i zahteva hitnu pomoć.

Da li alergije na hranu utiču na apetit i razvoj deteta?

Ako alergija nije prepoznata, dete može odbijati hranu zbog neprijatnosti nakon jela. Uz pravilnu dijagnostiku i zamene alergena bezbednim namirnicama, rast i razvoj se nastavljaju potpuno normalno.

Koliko je potrebno da se očisti organizam posle reakcije na hranu?

Simptomi kože i digestivnog trakta obično se povlače u roku od nekoliko sati do nekoliko dana. Kod mališana sa atopijom osip često traje duže, jer je kožna barijera već osetljiva i oštećena.

Da li atopijski dermatitis uvek znači da dete ima alergiju na hranu?

Ne. Iako su dve pojave često udružene, mnoge epizode ekcema nemaju veze sa hranom. Zato je važno dobro posmatranje i savet pedijatra ili alergologa.

Kada se rade testovi na alergije kod dece?

Testiranje se preporučuje kada postoje jasne reakcije posle određene hrane ili kada se tegobe često ponavljaju. Testovi se rade i kod dece mlađe od godinu dana, ali uvek uz nadzor stručnjaka.

Da li dete može biti alergično samo na jednu vrstu hrane?

Može, ali kod dece sa atopijom češće se javlja preosetljivost na više namirnica, kao i sklonost da se vremenom pojave novi alergeni. Zato je pravilno praćenje posebno važno.

 

Izvori

Poslednje sa bloga