Contact US

Virus ili bakterija?

Da li se može na osnovu laboratorijskih analiza utvrditi da li se radi o virusnoj ili bakterijskoj infekciji? Kako bi lakše došao do ovog odgovora, ukoliko postoji dilema, lekar će zatražiti da obavite laboratorijsku analizu krvi.

Dakle, kako bi se napravila razlika između bakterijske i virusne infekcije i postavila pravilna dijagnoza, radi se analiza krvi, kao i urina. Glavni pokazatelji infekcije u analizi krvi su broj leukocita i CRP kod dece i odraslih.

Povišeni leukociti u krvi - virus ili bakterija

Bela krvna zrnca, odnosno leukociti, se bore protiv infekcija. Oni se sve vreme kreću kroz krvotok, dok telo sve vreme proizvodi nove leukocite. Broj leukocita u krvi se kreće od 4 do 11 milijardi u litru krvi. 

Povišeni leukociti ukazuju na infekciju. Ipak, da bi lekar bio siguran o kakvoj vrsti infekcije je reč, odnosno da li je u pitanju virus ili bakterija, on ne gleda samo iznos povišenih ukupnih leukocita, već celokupnu leukocitarnu formulu. U leukocitarnoj formuli su bitni i parametri, odnosno procentualni odnosi neutrofilnih granulocita, monocita, limfocita, eozinofilnih i bazofilnih granulocita. 

Povišen CRP - virus ili bakterija

CRP je C rekreativni protein. On se proizvodi u jetri, a njegova normalna koncentracija u krvi je do 5 mg/l. Kada dođe do nekog zapaljenja, kao što je virusna ili bakterijska infekcija, dolazi do procesa usled kojih jetra počinje da proizvodi više proteina akutnog stanja. Jedan od tih proteina je CRP.

Blago povišena koncentracija CRP-a se obično javlja kod virusnih infekcija, i njene vrednosti su 10-50 mg/L. Znatno povišena koncentracija, čije su vrednosti 50-200 mg/L, ukazuje na zapaljenje koje je obično izazvano bakterijskom infekcijom. Veoma visoka koncetracija čija je vrednost iznad 200 mg/l ukazuje na tešku bakterijsku infekciju.

Ukoliko dete ima infekciju trebalo bi da se obratite pedijatru. Lekari su jedini stručni da protumače rezultate analiza. Pedijatar nikada ne zaboravlja sve što je važno za postavljanje dijagnoze - fizikalni pregled deteta, biohemijske analize, kao i druge parametre krvne slike. Ne tumačite rezultate sami!

Poslednje sa bloga

Vitamini i masne kiseline kod atopijskog dermatitisa kod dece: šta kaže nauka?

Atopijski dermatitis je hronično inflamatorno stanje kože koje se najčešće javlja u ranom detinjstvu i povezano je sa oštećenom kožnom barijerom i imunološkom neravnotežom. Naučni dokazi ukazuju da određeni nutrijenti, poput vitamina D, omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA) i gama-linolenske kiseline (GLA), imaju važnu ulogu u održavanju normalne funkcije kože i imunog sistema. Nutritivna podrška može predstavljati deo sveobuhvatnog pristupa nezi kože kod dece sa atopijskim dermatitisom.

Alergija na kikiriki kod dece: simptomi, rizici i savremeni pristup nezi

Alergija na kikiriki je jedna od najčešćih i potencijalno najtežih alergija na hranu kod dece. Predstavlja imunološku reakciju organizma na proteine iz kikirikija i može se manifestovati blagim kožnim simptomima, ali i ozbiljnim sistemskim reakcijama. Savremeni pristup alergijama kod dece podrazumeva ranu dijagnostiku, izbegavanje alergena i podršku imunološkoj ravnoteži, uključujući i nutritivne faktore koji učestvuju u regulaciji inflamacije.

Alergijski kašalj - uzroci, simptomi i kako ga prepoznati

TL;DR - Brzi odgovor Alergijski kašalj je najčešće suv, dugotrajan i povezan sa izlaganjem određenim alergenima, poput polena, grinja ili dlake kućnih ljubimaca. Za razliku od virusnog kašlja, obično nije praćen povišenom temperaturom i može trajati nedeljama dok je dete izloženo alergenu. Simptomi često uključuju svrab grla, kijanje, suzenje očiju i zapušen nos sa vodenim sekretom. Lečenje se zasniva na eliminaciji alergena, pravilnom održavanju higijene prostora, vlaženju vazduha i, uz konsultaciju lekara, primeni antihistaminika ili lokalne terapije. Kod dece sa atopijskim dermatitisom i drugim alergijskim stanjima, podrška omega-3 masnim kiselinama, GLA i vitaminom D može doprineti boljem opštem stanju kože i imunog sistema.