Contact US

Kalendar alergija - kada koje alergije najčešće prave probleme kod dece

TL;DR - Brzi odgovor 

Kalendar alergija prikazuje u kojim periodima godine se najčešće javljaju alergijske reakcije kod dece, u zavisnosti od tipa alergena. Alergije su najizraženije u proleće i leto zbog polena, u jesen zbog ambrozije, dok zimi dominiraju kućni alergeni i iritacije izazvane hladnoćom i suvim vazduhom. Praćenje sezonalnosti alergija omogućava roditeljima da ranije prepoznaju simptome i bolje upravljaju alergijskim i atopijskim stanjima.

 

Šta je kalendar alergija?

Kalendar alergija predstavlja pregled najčešćih alergena raspoređenih po mesecima u toku godine i pokazuje kada je verovatnoća pojave alergijskih simptoma najveća. Kod dece, alergije često prate sezonski obrazac, što omogućava pravovremenu pripremu i prevenciju.

Alergijske bolesti spadaju među najčešće hronične poremećaje u dečjem uzrastu. Procene pokazuju da oko 20-30% dece širom sveta ima neki oblik alergije, uključujući respiratorne i kožne alergije, pri čemu je učestalost u stalnom porastu.

(Izvor: StatPearls / National Center for Biotechnology Information – NCBI)

Zašto je kalendar alergija važan za decu?

Deca imaju osetljiviji imuni sistem, kožu i sluzokožu disajnih puteva, zbog čega su sklonija alergijskim reakcijama. Razumevanje sezonalnosti alergena pomaže roditeljima da:

  • lakše razlikuju alergiju od infekcije

  • na vreme uoče ponavljanje simptoma

  • prilagode boravak na otvorenom

  • bolje zaštite kožu i disajne puteve

(Izvor: AAP – Allergy Overview (policy & clinical context)

Kalendar alergija po mesecima

Januar - februar: zimske alergije i kućni alergeni

Tokom zime dominiraju unutrašnji alergeni, kao što su:

  • grinje kućne prašine

  • buđ

  • životinjska dlaka

Zbog boravka u zatvorenom prostoru i grejanja, procenjuje se da su grinje uzrok alergijskih simptoma kod više od 10% dece sa alergijama, posebno kod onih sa celogodišnjim tegobama.

(Izvor: Su KW, Chiu CY, Tsai MH, et al. Asymptomatic toddlers with house dust mite sensitization at risk of asthma and abnormal lung functions at age 7 years. World Allergy Organ J. 2019;12:100056. doi:10.1016/j.waojou.2019.100056.

Suvi vazduh i hladnoća dodatno isušuju kožu i mogu pogoršati atopijski dermatitis.

Mart - april: početak sezonskih polenskih alergija

Sa dolaskom proleća započinje sezona polena drveća, među kojima su najčešći:

  • breza

  • leska

  • topola

U ovom periodu javljaju se prvi izraženiji simptomi sezonskih alergija kod dece, uključujući kijanje, zapušen nos i svrab očiju.

(Izvor: European Academy of Allergy and Clinical Immunology – EAACI)

Maj - jun: polen trava i intenzivni simptomi

Kasno proleće i rana jesen predstavljaju jedan od najintenzivnijih perioda za sezonske alergije. Polen trava je tada dominantan alergen, a procenjuje se da oko 40% dece sa alergijskim rinitisom ima simptome upravo u ovom periodu godine.

Jul - avgust: produžene letnje alergije

Tokom leta alergijske tegobe mogu potrajati zbog:

  • produženog prisustva polena trava

  • boravka u prirodi

  • znoja, toplote i iritacije kože

Kod dece sa atopijskom predispozicijom često dolazi do pojačanog svraba i izraženijih kožnih reakcija, jer je osnovna karakteristika atopijskog dermatitisa hronični pruritus (svrab) i poremećena kožna barijera, koji se dodatno pogoršavaju pod uticajem spoljašnjih faktora.

(Izvor: Wollenberg A, Barbarot S, Bieber T, et al. Consensus-based European guidelines for treatment of atopic eczema (atopic dermatitis) in adults and children: part I. J Eur Acad Dermatol Venereol. 2018;32(5):657–682. doi:10.1111/jdv.14891.)

Septembar - oktobar: sezona ambrozije

Jesen je period koji se najčešće povezuje sa polenom ambrozije (Ambrosia artemisiifolia), jednog od najjačih sezonskih alergena. Naučna istraživanja pokazuju da izloženost polenu ambrozije dostiže vrhunac u kasnom letu i ranoj jeseni, kada dolazi do naglog porasta alergijskih simptoma, uključujući kijanje, zapušen nos, svrab očiju i pogoršanje postojećih alergijskih i atopijskih stanja kod dece. 

Studija objavljena u časopisu International Journal of Biometeorology navodi da je ambrozija značajan uzrok sezonskih alergijskih bolesti u ovom periodu i jedan od ključnih alergena odgovornih za izraženije simptome u odnosu na prolećne polenske sezone.

(Izvor: Skjøth CA et al. Ragweed pollen exposure and allergic disease. International Journal of Biometeorology)

Novembar - decembar: povratak kućnih alergena

Tokom hladnijih meseci deca provode znatno više vremena u zatvorenom prostoru, što dovodi do pojačane izloženosti kućnim alergenima, među kojima dominiraju grinje kućne prasine i buđ. Naučne studije pokazuju da je izloženost grinjama jedan od glavnih uzroka celogodišnjih respiratornih alergija kod dece, kao i faktor koji može doprineti pogoršanju atopijskog dermatitisa i drugih kožnih simptoma tokom zimskog perioda. 

Pregledna studija objavljena u časopisu Clinical Reviews in Allergy & Immunology navodi da povećano zadržavanje u zatvorenim, slabo provetrenim prostorima tokom zime značajno utiče na učestalost i intenzitet simptoma alergijskog rinitisa i atopijskih kožnih promena kod dece.

(Izvor: Platts-Mills TAE et al. Indoor allergens and asthma. Clinical Reviews in Allergy & Immunology)

Osim kućnih alergena, zimski period kod neke dece može pokrenuti i alergiju na hladnoću, koja se najčešće ispoljava kroz kožne reakcije i često ostaje neprepoznata.

Kako razlikovati alergiju od prehlade?

Roditelji često imaju dilemu da li dete ima alergiju ili je u pitanju virusna infekcija. Kliničke studije pokazuju da se alergija najčešće razlikuje od prehlade po odsustvu povišene telesne temperature, dugotrajnosti simptoma koji mogu trajati nedeljama ili mesecima dok traje izloženost alergenu, kao i po sezonskom ponavljanju istih tegoba iz godine u godinu. 

Za razliku od infekcija, alergijske reakcije su često praćene svrabom nosa, očiju i kože, dok opšti znaci infekcije poput malaksalosti i povišene temperature uglavnom izostaju. Ove kliničke razlike detaljno su opisane u preglednoj studiji o alergijskom rinitisu objavljenoj u časopisu The New England Journal of Medicine.

(Izvor: Greiner AN et al. Allergic rhinitis. New England Journal of Medicine)

Povezanost sezonskih alergija i atopijskog dermatitisa

Atopijski dermatitis je jedno od najčešćih hroničnih kožnih oboljenja u detinjstvu i pogađa približno 15-20% dece, pri čemu se kod oko 60% obolelih prvi simptomi javljaju u prve dve godine života. Naučne studije ukazuju da sezonski alergeni, poput polena i drugih aeroalergena, mogu delovati kao okidači pogoršanja kožnih simptoma kod dece sa atopijskom predispozicijom, usled poremećene kožne barijere i pojačanog inflamatornog odgovora. Ova povezanost detaljno je opisana u preglednoj studiji objavljenoj u časopisu The Lancet, koja se smatra jednim od referentnih izvora za atopijski dermatitis u pedijatrijskoj populaciji.

(Izvor: Weidinger S, Novak N. Atopic dermatitis. The Lancet, 2016)

Kako se pripremiti za sezonu alergija?

Priprema uključuje:

  • praćenje kalendara alergena

  • prilagođavanje aktivnosti na otvorenom

  • redovnu negu kože

  • dugoročnu strategiju kontrole alergija

Kod dece sa poznatim alergijama važno je delovati preventivno, a ne samo reagovati na simptome.

Najčešća pitanja o kalendaru alergija (FAQ)

 

Da li kalendar alergija važi isto za svu decu?

Ne. Intenzitet i vrsta alergije zavise od individualne osetljivosti i okruženja.

Da li dete može imati alergije tokom cele godine?

Da. Kombinacija sezonskih i kućnih alergena može izazvati celogodišnje simptome.

Kada su alergije kod dece najizraženije?

Najčešće u proleće i jesen, ali simptomi mogu postojati i tokom zime i leta.

Da li se alergije menjaju sa uzrastom?

Kod neke dece simptomi se smanjuju sa uzrastom, dok kod druge mogu trajati duže.

Da li kalendar alergija pomaže u prevenciji?

Da. Poznavanje sezonalnosti alergena omogućava ranije prepoznavanje i bolju kontrolu simptoma.

Izvori i reference

 

Poslednje sa bloga

Alergijski kašalj - uzroci, simptomi i kako ga prepoznati

TL;DR - Brzi odgovor Alergijski kašalj je najčešće suv, dugotrajan i povezan sa izlaganjem određenim alergenima, poput polena, grinja ili dlake kućnih ljubimaca. Za razliku od virusnog kašlja, obično nije praćen povišenom temperaturom i može trajati nedeljama dok je dete izloženo alergenu. Simptomi često uključuju svrab grla, kijanje, suzenje očiju i zapušen nos sa vodenim sekretom. Lečenje se zasniva na eliminaciji alergena, pravilnom održavanju higijene prostora, vlaženju vazduha i, uz konsultaciju lekara, primeni antihistaminika ili lokalne terapije. Kod dece sa atopijskim dermatitisom i drugim alergijskim stanjima, podrška omega-3 masnim kiselinama, GLA i vitaminom D može doprineti boljem opštem stanju kože i imunog sistema.  

Alergijski konjunktivitis - simptomi, uzroci i kako ga prepoznati

TL;DR - Brzi odgovor  Alergijski konjunktivitis je upala konjuktive oka uzrokovana reakcijom na alergene, najčešće polen, grinje, dlaku ljubimaca ili prašinu. Simptomi uključuju svrab, crvenilo, suzenje i osećaj peska u oku, obično zahvata oba oka i nije praćen povišenom temperaturom. Za razliku od bakterijske infekcije, nema gnojnog sekreta niti slepljenih kapaka ujutru. Simptomi traju dok dete boravi u kontaktu sa alergenom. Najčešće se ublažava ispiranjem fiziološkim rastvorom, izbegavanjem alergena i po preporuci lekara primenom antihistaminskih kapi. Kod dece sa atopijskom konstitucijom simptomi mogu biti izraženiji zbog osetljivije barijerne funkcije kože i sluznice.  

Kalendar alergija - kada koje alergije najčešće prave probleme kod dece

TL;DR - Brzi odgovor  Kalendar alergija prikazuje u kojim periodima godine se najčešće javljaju alergijske reakcije kod dece, u zavisnosti od tipa alergena. Alergije su najizraženije u proleće i leto zbog polena, u jesen zbog ambrozije, dok zimi dominiraju kućni alergeni i iritacije izazvane hladnoćom i suvim vazduhom. Praćenje sezonalnosti alergija omogućava roditeljima da ranije prepoznaju simptome i bolje upravljaju alergijskim i atopijskim stanjima.