Contact US

Alergija na sunce – kada letnji dani postanu izazov za kožu

Za većinu ljudi, asocijacije na leto jesu uživanje, sunce, more i priroda. Međutim, za neke osobe, sunčevi zraci ne donose osmeh, već svrab, crvenilo i nelagodnost.

 

Alergija na sunce je kolokvijalni izraz i često se koristi u svakodnevnoj komunikaciji kako bi se jednostavno opisale različite kožne reakcije koje nastaju nakon izlaganja sunčevoj svetlosti.

Ovaj tekst objašnjava zašto dolazi do alergijskih reakcija na sunce, kako ih prepoznati i sprečiti, ali i kako pripremiti kožu iznutra, kako bi sve prošlo sa što manje nelagodnosti.

Šta je alergija na sunce i kako nastaje?

Alergija na sunce je preterana reakcija imunog sistema na ultraljubičasto (UV) zračenje, najčešće UVA zrake. Koža, kada je izložena sunčevim zracima, kod osetljivih osoba može razviti zapaljensku reakciju koja se manifestuje u vidu osipa, svraba, peckanja, pa čak i plikova.

Mehanizam nije do kraja razjašnjen, ali se zna da genetska predispozicija, fototip kože (osobe svetle puti su u većem riziku), kao i primena određenih lekova i kozmetike mogu povećati osetljivost kože na UV zračenje (fotosenzitivnost).

Vrste sunčevih alergija

Kada u svakodnevnom govoru koristimo termin „alergija na sunce“ najčešće se misli na fotosenzitivnost koja predstavlja pojačanu osetljivost kože na sunce i može izazvati osip, svrab ili crvenilo. Takve reakcije nazivamo fotodermatoze, a kada liče na ekcem, govorimo o fotodermatitisu.

Ponekad određeni lekovi (antibiotici, lekovi protiv bolova, neki psihijatrijski lekovi) ili hemijske supstance (npr. parfemi) mogu učiniti kožu još osetljivijom na sunce. Tada govorimo o fototoksičnoj (brza i jaka reakcija) ili fotoalergijskoj reakciji (odložena, slična alergiji).

Postoji više vrsta ovih kožnih reakcija, ali u praksi je najčešća tzv. polimorfna svetlosna erupcija (PLE) – osip koji se javlja u proleće ili rano leto, kada koža još nije navikla na sunce. Zbog nje se najveći broj pacijenata i javlja lekaru. Karakterišu je crveni osip, sitni mehurići i intezivan svrab koji se javljaju nekoliko sati nakon izlaganja suncu.

Aktinički prurigo je ređi, nasledni oblik koji počinje u detinjstvu i može trajati godinama, sa izraženim promenama na licu i usnama.

Fotoalergijska reakcija je imunološki posredovana reakcija, najbliža pravoj alergiji. Javlja se kada određene hemikalije – poput parfema, nekih lekova, pa čak i krema – reaguju sa sunčevim zracima, stvarajući alergijsku reakciju. U ovom slučaju, alergen nije samo sunce, već kombinacija UV svetlosti i supstance.

Kako prepoznati alergijsku reakciju na sunce?

Simptomi se obično pojavljuju 30 minuta do nekoliko sati nakon izlaganja i najčešće uključuju:

  • Crvenilo i svrab kože

  • Osip koji podseća na urtikariju ili bubuljice

  • Sitne plikove ili mehuriće

  • U nekim slučajevima ljuštenje kože nakon nekoliko dana

Zanimljivo je da se reakcije najčešće javljaju na delovima tela koji su prvi put izloženi suncu, poput dekoltea, ramena, vrata, ruku – dok lice, koje je često izloženo tokom cele godine, retko reaguje na ovaj način.

Ko je podložan riziku?

Najugroženiji su:

  • Osobe svetle puti (fototip I i II)

  • Deca i adolescenti – jer im koža još nije formirala „sunčevu otpornost“

  • Osobe koje koriste lekove kao što su tetraciklini, nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAID), diuretici i antidepresivi

  • Ljudi koji koriste parfemisane proizvode, kreme sa fotosenzitivnim sastojcima ili se intenzivno sunčaju bez zaštite

Žene su nešto češće pogođene, verovatno zbog šireg spektra korišćenih kozmetičkih proizvoda.

Dijagnoza i kada se obratiti dermatologu

Ako se svake godine pri prvom sunčanju pojavljuju isti simptomi, velika je verovatnoća da se radi o fotodermatozi. Ipak, potrebno je da dermatolog potvrdi dijagnozu – jer simptomi mogu ličiti na kontaktni dermatitis, rozaceu, lupus ili reakciju na lekove.

Dermatolog će na osnovu pregleda, anamneze i eventualnog foto-testiranja (kontrolisano izlaganje UV svetlu u ordinaciji) proceniti o kom tipu reakcije je reč.

Važno je ne lečiti osip na svoju ruku, naročito ne jakim steroidima ili antibakterijskim mastima bez indikacije.

Kako se zaštititi i tretirati simptome?

Prva i najvažnija mera je izbegavanje izlaganja direktnom sunčevom zračenju u periodu najveće UV radijacije (od 11 do 16 časova). Nošenje lagane odeće dugih rukava, šešira širokog oboda i UV-zaštitnih naočara može sprečiti pojavu simptoma.

Korišćenje krema sa visokim zaštitnim faktorom (SPF 50+) je obavezno. Kod osoba sklonih alergijama na sunce, biraju se dermatološki testirane kreme bez parfema, alkohola i potencijalnih iritansa. Važno je naneti kremu najmanje 20 minuta pre izlaska i obnavljati je na svaka 2 sata, naročito posle znojenja ili kupanja.

Ukoliko se reakcija ipak javi, preporučuju se hladne obloge, kreme sa dekspantenolom, blagi antihistaminici (u dogovoru sa lekarom) i lokalni kortikosteroidi u kratkom trajanju kod jačih simptoma.

Podrška iznutra – jačanje kožne barijere i imuniteta

Pored spoljašnje zaštite, vrlo je važno pripremiti kožu i iznutra. Odgovarajuća ishrana i dodaci ishrani mogu doprineti jačanju kožne barijere i smanjenju upalnih reakcija.

Posebno se preporučuju omega-3 masne kiseline, koje smanjuju zapaljenske procese u koži, vitamin E i C kao antioksidansi, kao i beta-karoten, koji doprinosi boljoj toleranciji na sunce.

Jedan od efikasnih načina da se koža pripremi za leto je primena proizvoda kao što je MegoKid Allergy & Atopic for you! Ova formulacija sadrži:

  • EPA i DHA omega-3 masne kiseline iz čistog ribljeg ulja

  • Ulje crne ribizle sa visokim sadržajem GLA – korisnim kod kožnih upala

  • Vitamin D3 – ključan za imunitet i otpornost kože

Proizvod je bezbedan za upotrebu kod dece starije od 6 meseci, a preporučuje se kontinuirana primena u trajanju od 4 do 6 meseci.

Kako se nositi sa svakodnevnim izazovima

Alergija na sunce može imati snažan psihološki uticaj. Osobe se često osećaju frustrirano jer moraju da izbegavaju aktivnosti koje su drugima uobičajene; sunčanje, boravak na plaži, duže šetnje. Kod dece to može izazvati tugu, osećaj isključenosti iz igre, pa čak i stid zbog osipa.

Zato je važno planirati aktivnosti i letovanja u skladu sa mogućnostima, birati mesta sa hladom, organizovati boravak na otvorenom u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim časovima, nositi odeću koja štiti, ali ne sputava.

Edukacija okoline, edukacija prijatelja, rodbine, pa i osoblja u vrtiću ili školi, zaista doprinosi tome da se na ovu alergiju ne gleda kao na preterivanje, već kao na realno stanje koje zahteva razumevanje i podršku.

 

Izvori

 

 

 

 

Poslednje sa bloga