Contact US

Akutne respiratorne infekcije

Akutne respiratorne infekcije, koliko god neprijatne bile, najčešće izazivaju tegobe koje traju 7 do 10 dana. Ipak, treba znati da one mogu izazvati i komplikacije, naročito kod dece, starijih ljudi i osoba sa poremećajima funkcionisanja imunog sistema. Saznajte više u tekstu.

U respiratorne infekcije svrstavamo sve infekcije respiratornog trakta koje su izazvane različitim mikroorganizmima. U najvećoj meri izazivači su virusi – rinovirusi, virusi influence i parainfluence, respiratorni sincicijalni virus, koronavirusi, adenovirusi, itd. 

Rinovirusi simptomi

Rinovirusi donose sve simptome koji su inače poznati i karakteristični za prehladu. To su: curenje nosa, glavobolja, kašalj, bol u mišićima. U ređim slučajevima se javlja i povišena temperatura. Komplikacije koje se najčešće javljaju su upala uha i infekcija sinusa. Kod beba i manje dece komplikacije respiratornih infekcija koje izazivaju rinovirusi, obično su bronhiolitis i uplala pluća.

Adenovirusi

Adenovirusi izazivuju srednje do teške oblike bolesti, mada su teške manje uobičajene. Mala deca, bebe, kao i odrasli ljudi čiji je imuni sistem oslabljen, imaju više šansi za teže oblike bolesti.
Za vreme trajanja infekcije, preporučuje se lagana ishrana, unos dosta tečnosti, mirovanje i pojačan unos vitamina. Adenovirusi izazivaju različite bolesti, a neke od njih su:

  • prehlada
  • groznica
  • grlobolja
  • akutni bronhitis
  • upala pluća
  • konjuktivitis
  • akutni gastroenteritis.

Klinička manifestacija i simptomi

Akutne respiratorne infekcija se u najvećem broju slučajeva klinički manijestuju kao: akutni faringitis, akutni laringitis i traheitis, akutni nazofaringitis, akutni sinuzitis, akutni obstruktivni laringitis i epiglotitis, akutni laringotraheitis, akutni bronhitis, akutni bronhiolitis, pneumonije, itd.
Simptomi infekcije se razlikuju u zavisnosti od toga da li je u pitanju infekcija gornjih ili donjih disajnih puteva. Oni uključuju:

  • zapušenost i zakrčenost (sinusa, pluća, nosa)
  • curenje iz nosa
  • kašalj
  • bolno grlo
  • bol u mišićima
  • umor, iscrpljenost, malaksalost.

Posetite doktora ukoliko imate sledeće simptome:

  • groznicu i temperaturu koja prelazi 39˚C  
  • poteškoće sa disanjem
  • vrtoglavicu
  • gubitak svesti.

Prehlada – najzastupljenija akutna respiratorna infekcija

Prehlada, ili još kako je među ljudima poznata „kijavica“, „obična prehlada“ ili „nazeb“, se stručno naziva akutni nazofaringitis (akutni rinitis), i podrazumeva akutno zapaljenje nosnog dela ždrela. Ovo oboljenje izazivaju virusi i ono je najučestalije kada govorimo o respiratornim infekcijama. 
Simptomi prehlade su sledeći: curenje iz nosa, iritirane i suzne oči, glavobolja, malaksalost, drhtavica. Povišena temperatura je ređi simptom, naročito kod odraslih. Ova infekcija je učestalija tokom hladnijeg dela godine, a neki ljudi i deca od nje obole i do šest puta godišnje.

Respiratorne virusne infekcije – terapija

Sigurno ste čuli za simptomatsku terapiju. To je terapija koja se primenjuje kod respiratornih virusnih infekcija i podrazumeva ublažavanje prisutnih simptoma. Lekari obično prepisuju antipiretike/analgetike, lekove za spuštanje povišene temperature i protiv bolova, kao i lekove ili preparate za ublažavanje kašlja i olakšavanje iskašljavanja.

Važno je da naglasimo da bi trebalo izbegavati spuštanje povišene temperature, ukoliko ona ne prelazi 38.5 °C. Zahvaljujući povišenoj temperaturi imuni sistem dobija znak da treba da se bori protiv protiv virusa. Uprošćeno rečeno, obaranjem temperature ometamo odbranu. Kako savetuju evropski zdravstveni vodiči povišenu temperaturu ne treba spuštati dok ne pređe bar 38.5°C. U Velikoj Britaniji se ide i korak dalje, pa se preporučuje da se sa davanjem paracetamola ili ibuprofena sačeka dok ona ne dođe do 39°C. Naravno, izuzeci od ovih preporuka postoje, a to je svakako slučaj i sa decom koja su imala iskustva sa febrilnim konvulzijama.

Takođe se ne preporučuje uvođenje antibiotika na svoju ruku, već isključivo na preporuku doktora. Antibiotici ne leče virusne infekcije, tako da njihova primena ne utiče na tok i dužinu bolesti.

NE ŽURITE SA PRIMENOM ANTIBIOTIKA!
Virusi su najčešći uzročnici infekcija gornjih disajnih puteva. Publikovani podaci pokazuju da je čak 85% ovih infekcija uzrokovano virusima. Antibiotici ne deluju na viruse. Rezultati analize svih kliničkih podataka koje je prikazao britanski Cochrane* jasno pokazuju da nije bilo razlike u stopi komplikacija i da treba sačekati i pratiti tok infekcije dva do tri dana!

Preporučuje se lagana ishrana, mirovanje i dovoljan unos tečnosti.

Respiratorne infekcije kod dece

Mala deca, naročito ona koja su mlađa od dve godine su sklonija riziku za razvoj komplikacija respiratornih infekcija. Obavezno odvedite dete lekaru ukoliko je prisutan bilo koji od sledećih simptoma:

  • Zviždanje dok dete diše
  • Ubrzano i/ili otežano disanje
  • Visoka teperatura koja traje duže od tri dana
  • Pad energije i pospanost kod beba
  • Bol u ušima.

 


* https://www.cochrane.org/CD004417/ARI_delayed-antibiotic-prescriptions-respiratory-tract-infections

https://zjzs.org.rs/page.php?id=601

https://www.cdc.gov/adenovirus/symptoms.html

https://intermountainhealthcare.org/health-information/germwatch/germ-school/rhinovirus/

https://www.healthline.com/health/acute-respiratory-disease#symptoms

Poslednje sa bloga